baner
zagreb airport

 ODABIR NOVOG BORBENOG AVIONA U FINIŠU

 Švedski Gripen dugoročno riješenje za Hrvatsku

Rekordno niski operativni troškovi, visoka borbena sposobnost, jednostavnost opsluživanja u terenskim uvjetima i mogućnost stalne modernizacije u narednih više od 30 godina glavni su aduti švedskog Gripena.

 

Tekst i foto: Antonio Prlenda

Slajdovi: Saab

U želji da hrvatsku javnost upozna s prednostima svoga višenamjenskog borbenog aviona, švedski Saab dva je tjedna prije procjene stručnog povjerenstva MORH-a hrvatskim novinarima u Švedskoj predstavio lovca JAS-39C Gripen.

Najviši predstavnici tvrtke Saab, švedski ministar obrane Peter Hultqvist te letači i tehničari Švedskog ratnog zrakoplovstva (Flygvapnet) potrudili su se u Stockholmu, Linkopingu i zrakoplovnoj bazi Ronneby pokazati ono najbolje od svog malog, ali sposobnog višenamjenskog lovca četvrte generacije. O cijeni se nije raspravljalo. Ali je njena važnost stalno visila u zraku. Na službenim prezentacijama nije se pominjala ni konkurencija, ali bilo je zanimljivih poređenja u više neformalnih razgovora gostujućih novinara s dobro pripremljenim domaćinima. 

Novo ili rabljeno?

Prema neslužbenim informacijama, krug odabira sveo se na jeftinu, rabljenu, no prilično moderniziranu, u borbi isprobanu, izraelsku varijantu američkog lovca F-16C Barak II (Block 40) starog 25 godina, te novog švedskog lovca JAS-39C Gripen u najnovijoj podvarijanti MS20.

Stručnjacima je općepoznato da F-16C ima veću nosivost naoružanja, veći dolet i bolje manevarske karakteristike u bliskoj borbi u zraku, u odnosu na Gripena. Ove značajke su važne, ali nisu ključne i jedine u odabiru novoga višenamjenskog lovca. Jer F-16 je konstruiran u SAD-u, gdje su resursi i vojni proračun na razini supersile, a upotreba u terenskim uvjetima u drugom planu. S druge strane, Gripena je za sebe izradila iskusna Švedska, gdje su jeftino i jednostavno održavanje u teškim klimatskim i terenskim uvjetima te opsluživanje od strane malog broja ljudi važan dio njezine obrambene doktrine.

„Gripen C (MS20) je kreiran da parira ruskom Su-35 kao najnaprednijem ruskom zrakoplovu, kao i protuzrakoplovnom sustavu S-400, rabeći izvanredan sustav za protuelektronsku borbu (EW). Kao takav, i te kako se može nositi s Migom-29, uključujući najnovije verzije,“ kazao nam je Richard Smith, šef marketinške potpore i prodaje Gripena za Saab Aeronautics, ciljajući nesumljivo na jedinog hrvatskog susjeda koji ima borbeno zrakoplovstvo, a nije u NATO-u.  

I dok MiG-29 nekadašnjeg Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva ima samo rudimentarni ciljnik na kacigi kojom pilotu u bliskoj zračnoj borbi omogućava zahvat cilja i bočno od svoga aviona, piloti Gripena lete s 1,9 kg teškom kacigom Cobra ili Striker, koja na viziru projicira osnovne ciljničke i navigacijske parametre leta. Njome pilot može znatno slobodnije gledati izvan kokpita i omogućavati zahvat cilja i preko svoga ramena. Važnost manevarskih osobina aviona u bliskoj borbi time padaju u drugi plan.

Autoceste umjesto pista

Švedska ponuda za Hrvatsku uz deset jednosjeda JAS-39C i dva dvosjeda JAS-39D obuhvaća i umreženi simulator leta za Gripena. U Saabovom simulatoru Gripena u Linkopingu „sletio“ sam na cestu, gdje me je već „čekalo“ nekoliko opslužnih vozila, što dokazuje da švedski piloti na simulatorima često uvježbavaju djelovanje s autocesta. Zahvaljujući mogućnosti kratkog uzlijetanja i slijetanja Gripenu je dovoljna i cesta duga 800 metara, a široka 17 metara.

Gripen posjeduje vlastiti agregat za pokretanje motora i sustava. Za ponovno naoružavanje i opsluživanje, ekipi od jednog tehničara i pet mehaničara dovoljno je 10 minuta da pripreme zrakoplov za drugi let. Pristup svim sustavima je jednostavan, i ako ustreba, motor mijenjaju za samo jedan sat. Prebaziranjem na autoceste i sekundarna uzletišta riješava se i eventualni problem kraćeg doleta Gripena. Imajući u vidu takvu doktrinu, u vrijeme kad je bio trend da se avioni konstruiraju sa usisnikom zraka motora ispod trupa, Saab se odlučio zadržati bočni položaj usisnika upravo radi manje mogućnosti ulaska prljavštine u motor, što je i više nego realna opasnost u terenskim uvjetima. Može se očekivati da bi ovakva sposobnost otvorila Hrvartskom ratnom zrakoplovstvu i mogućnost povremenih terenskih baziranja na nesređeni aerodrom u Udbini.

Lako i jeftino održavanje omogućuju da zrakoplov bude češće u zraku umjesto na tlu, što značajno smanjuje operativne troškove. Neslužbeno, u pauzi prezentacija novinarima je pokazan i slajd s analizom od prije nekoliko godina prema kojoj sat leta Gripena stoji oko 4.000 dolara, a kod F-16C Block 50 oko 8.000 dolara. Na primjeru zrakoplovstva koje leti sa 40 aviona po 180 sati godišnje, naveden je rezultat da se za 30 godina s Gripenom uštedi 864 milijuna dolara.    

Ukoliko za potrebe ovog članka ovakvu računicu primijenimo s nešto konzervativnijom procjenom koju je 2012. godine objavio ugledni IHS Jane's, a prema kojoj sat leta Gripena sa svim troškovima stoji 4.700 dolara po satu, a F-16C Block 40/50 stoji 7.000 dolara po satu, te ju smjestimo u Hrvatske okvire od pretpostavljenih željenih 100 sati naleta godišnje po avionu, ispada da za 30 godina letenja 12 Gripena uštedi 82,8 milijuna dolara u odnosu na 12 Baraka.

Ako je zrakoplov više u zraku, veći je nalet pilota – piloti su bolji. A čitav sustav pilot-avion samim tim je učinkovitiji i ubojitiji. Švedski piloti lovci godišnje ostvare 120 sati naleta, uz još dodatnih 40 na simulatorima. U ulozi izviđača švedski Gripeni letjeli su u NATO-voj borbenoj operaciji UNIFIED PROTECTOR iznad Libije 2011. godine, a tri puta su sudjelovali u golemoj američkoj vježbi zračne borbe „Red Flag“, koja je za sudionike možda i teža od realnih uvjeta. Piloti su ponosni na svoje Gripene C/D, koji će u operativnoj upotrebi u Švedskoj ostati i kad se uvede nova nešto povećana i poboljšana varijanta Gripen E.

Zemlja kojoj je Rusija u njenom samom susjedstvu mora računati na visok stupanj operativnosti svojih presretačkih i izviđačkih Gripena, spremnih da iz stalnog dežurstva polete na čestu pojavu ruskih borbenih zrakopova u pograničnom prostoru. Odnos broja pilota i broja zrakoplova Gripen u obje eskadrile Blekinške zrakoplovne flotile F17 (F17 Blekinge flygflottilj) koju smo obišli u Ronnebyju na Baltičkome moru iznosi samo 1:1. Vježbovih presretanja (T-scramble) praktički i nemaju, jer su prava presretanja na „uljeze“ (A-scramble) toliko česta da im više uvježbavanja i ne treba. Zrakoplovna flotila F17 prošle je godine čak 50 do 60 puta presrela ruske borbene avione Su-24 i Su-27 koji su se približili švedskom zračnom prostoru, u susjedstvu ruskoj Kaliningradskoj Oblasti.

Od 2016. godine švedski Gripeni su podignuti na standard MS20, kojim je povećan domet radara PS-05/A Mk3, integriran uz superučinkovitu europsku raketu zrak-zrak Meteor dometa većeg od 250 kilometara. Poboljšan je i NATO-ov lanac podataka Link 16 za dijeljenje podataka između više zrakoplova te borbenih sredstava na kopnu i moru. Manje modernizacije ovakve vrste Saab obavlja u prosjeku svake tri godine i na isti će standard biti podignuti i Gripeni češkog i mađarskog zrakoplovstva. Češki i mađarski Gripeni imaju američko naoružanje i takvu mogućnost Šveđani ostavljaju i Hrvatskoj, a moguće je nošenje i izraelskog naoružanja.         

Kako nam je kazao zamjenik direktora Saaba Micael Johansson, prva dva primjerka Gripena Hrvatskoj bi se isporučila 2020. godine, dok bi početnu sposobnost air policinga HRZ mogao postići krajem 2021. godine. Eskadrila borbenih aviona mogla bi doseći svoju punu operativnu sposobnost 2024. godine. Paketom ponude pokriveni su i svi potrebni sati naleta za fazu prelaska sa Miga-21, već okušanu sa češkim zrakoplovstvom. Švedi obećavaju i sudjelovanje Hrvatske u zajedničkom projektnom timu korisnika Gripena, dakle Švedske, Češke Republike, Mađarske, Tajlanda i Južnoafričke Republike.

Domoljubi na kušnji

Hrvatska se u miru pokazala kao zemlja kojoj opremanje oružanih snaga nije prioritet. Odabir novog lovca i ostalog kapitalnog naoružanja različite su hrvatske vlade odgađale i ostavljale na teret nasljednicima. Isluženi Migovi-21 raubuju se već 25 godina do posljednjeg daha. Što bi bilo nakon 15 do 20 godina kada izraelski Barak bude star više od 40 godina? I to avion čiju su konstrukciju Izraelci kao vrhunski ratni piloti uvijek tjerali do krajnjih granica na visokim temeperaturama i pjeskovitom okružju? Hrvatsko borbeno zrakoplovstvo našlo bi se gdje je i sada. Ponovno bi tražilo novi avion. S druge strane, novi Gripen moći će se koristiti i kontinuirano modernizirati u narednih 30 pa i 40 godina. Kupnjom novog aviona, jeftinog za održavanje i letenje Hrvatska bi imala ključni element dugoročnog riješenja zaštite svoga neba, kopna i mora i odvraćanja od bilo čijih nasilnih teritorijalnih pretenzija. 

Nekoliko novinara, uključujući i pisca ovih redaka, upozoravali su švedske domaćine da hrvatski političari nemaju tradiciju takvog dugoročnog strateškog promišljanja. Lakše im je sada kupiti jeftino kako bi uspješnije pregrmili svoj mandat, a narednoj generaciji kako bude. Vlada koja voli sebe nazivati domoljubnom sada može pokazati da joj je zbilja stalo da problem ne ostavlja narednim naraštajima. Šansa je tu. Hoće li ju znati iskoristiti?

„Mi nikad ne možamo biti jeftiniji od ponude rabljenog zrakoplova. Ali natječaj u prodaji borbenog aviona traje sve dok sami ne odustanete od te borbe,“ znakovito nam je u jednoj od prezentacija kazao Jerker Ahlqvist, šef poslovne jedinice Gripena.

(kraj)  

Gripen 01  

Gripen 02   Gripen 03   Gripen 04   Gripen 05   Gripen 06   Gripen 07  

Gripen 08